Cvijeće i povrće – Šta sa čime saditi?

Cvijeće i povrće – Šta sa čime saditi?

Često slušamo o dobrim i lošim susjedima u povrtnjaku, ali kada je cvijeće u pitanju, to i nije toliko bitno, to pravilo ne važi, ali zato vrijede neka druga pravila kojih bismo se trebali pridržavati.

Cvijeće

Na balkonu zaista možete posaditi bilo koju cvjetnu vrstu, a ono na šta treba paziti je kako je orijentisan balkon ili terasa. Neke biljke neće uspjeti jer ste ih smjestili na pogrešnu stranu svijeta, na kojima dobijaju previše ili premalo sunca. Takođe, nekim biljkama ne odgovara da su na udaru vjetra.

Osim mikroklimatskih uslova, svakako je bitno dali je balkon zatvoren ili je u pitanju lođa, od toga zavisi hoće li cvjeće biti zaštićeno od vjetra. U slučaju kombinovanja više vrsta u jednoj saksiji, vodite računa o tome da povezujete biljke koje imaju iste potrebe – ne samo u smislu sunca, nego i vode. Ako ste početnik, bolje je da isprva sadite biljke odvojeno, a tek kasnije počnete kombinovati.

ISTOK

Idealno mjesto za vodenike, a sa njima u kombinaciji funkije i dalije. Pripazite da nije visoka sorta funkija u pitanju. Dalije mogu biti i na jugoistoku.

SJEVER

Budući da nema dovoljno sunca, ako ništa drugo ne uspijeva, pokušajte s ukrasnim travama. Izvrstan su estetski spoj sa fuksijama, gomoljastim begonijama i ukrasnom koprivom koje takođe ne trebaju puno sunca.

JUG I ZAPAD

Većina ljetnjeg cvijeća (pelargonije i vinke ), sukulenti te fedumi vole sunčanu stranu balkona kao i mediteransko bilje poput lavande, ruzmarina i žalfije. Ljubiteljicu sunca, australijsku Ivančicu posadite sa surfinijom.

Ljudi često griješe kada stavljaju bosiljak na sunce. Sjever, tj. sjena i polusjenka, za njega su idealni, kao i za nanu.

Menta, origano i žalfija su agresivni začini i zato bi ih trebalo saditi odvojeno. Agresivne biljke su one koje brzo rastu i šire se po posudi pa ugrožavaju vrste pored sebe.

Povrće

Kada pak govorimo o povrtnjaku, tu valja paziti šta sa čime saditi. Sadnjom više različitih biljaka na nekom prostoru omogućava se optimalno iskorišćenje površine vrta. Preporučljivo je saditi biljke koje ranije daju plodove sa onima koje sporije zriju – to će podstaći brži rast kasnih biljaka te njihove veće plodove.

Biljke koje pak rastu uz ivicu vrta trebaju biti strateški sađene kako bi štitile vrt od raznih parazita. U toj ulozi vrlo korisni mogu biti: pasulj, narcis i vinova loza. Stolisnik je biljka koju je vrlo korisno saditi između puteva. Takođe, sadite biljke koje brzo zriju. Na primjer, kad sadite paradajz, kraj njega posadite i šargarepe ili radič kako bi ste ih ranije mogli ubirati.

Dobro je znati i da mahunarke ne valja saditi uz papriku, bilo da je riječ o slatkoj zelenoj paprici ili ljutim papričicama. Ovo važi i za neven, koji inače odbija štetočine. Zapravo, sve biljke koje odbijaju štetočine takođe odbijaju i pasulj. Jagode i paradajz vole toplo vrijeme i nikako se ne slažu sa biljkama iz hladnije sezone kao što su brokoli i karfiol.

Papriku pak nije dobro saditi u blizini tikvi. Paradajz držite podalje od peršuna, krastavaca i šargarepe. Sadite li grašak, pazite da mu u blizini nisu bijeli luk, luk i paprika jer negativno djeluju na rast graška. Sadite li krompir u svom vrtu, zapamtite da se dobro slaže s pasuljem, ali ne voli blizinu paradajza, krastavaca i suncokreta.

Začinske trave, na primjer vlašac, dobro se slažu sa šargarepom, ali valja izbjegavati kombinacije sa pasuljem. Imate li u vrtu ili na balkonu jagode, pripazite na njihovo razmnožavanje i nemojte ih saditi u blizini kupusa. Naime, kupus i jagode negativno djeluju jedno na drugo.

Kupus i jagode javno se ne vole stoga ih pokušajte saditi što dalje jedno od drugoga. Obe vrste vole sunčane položaje.

Patlidžan je povrće koje se dobro slaže sa većinom sustanara u vrtu, međutim dobro je izbjegavati sadnju u blizini nane.

Krompir i paradajz par su koji ne uspijeva na prevelikoj blizini. Sadite li obe ove kulture, obavezno ih držite odvojene.

Grašak nikad ne sadite uz tikve i krastavce. Dobro se slaže sa šargarepom i peršunom.

Crni i bijeli luk loše utiču na rast pasulja i drugih mahunarki pa pri sadnji vodite računa da ih držite odvojene.

Izvor: agrosavjet.com

Close Menu
PREPORUČUJEMO